Politika, razlog propale privatizacije u Dolini!
Srpski

Politika, razlog propale privatizacije u Dolini!

24.Jul.2015 09:24
0
U opštini Bujanovac su postojale oko 15 državnih preduzeća, koje su nekada zapošljavale više od šest hiljada radnika. Od njih, samo je poznata fabrike mineralne vode "Heba" potpuno privatizovana.

U Srbiji od 2001 godine postoji Agencija za Privatizaciju, nadležna institucija za primenu privatizacije, po zakonu o privatizaciji. Privatizacija je počela ranije, pre više od 20 godina, a u opštinama Bujanovac i Preševo većina društvenih preduzeća nije još privatizovano. Neke su godinama u fazi privatizacije, neke još rade sa simboličnim brojem radnika, a neke su u potpunom stečaju.

Samo u opštini Bujanovac su postojale oko 15 državnih preduzeća koje su zapošljavale oko šest hiljade radnika. Od njih, privatizovana je samo fabrika mineralne vode “Heba”, i jedan deo fabrike građevinskog materijala “Integral”.

“Proces privatizacije u opštinama Bujanovac i Preševo je teško pitanje, koja nikad nije završena do kraja, iako je privatizacija u Srbiji počela na kraju 90-ih godina”, kaže za Titulli, Neđat Behljulji, stručni saradnik Agencije za privatizaciju.

Prema njegovim rečima, ovaj proces se može nazvati propalim, a razlozi su politički.

“Definitivno, proces privatizacije u opštinama gde žive albanci imao je intervencije od strane politike. Može se reći da je proces propao zbog političkih kretanja, gde je uglavnom agencija za privatizaciju imala informacije da su potencijalni kupci državnih preduzeća albanci i raznim metodama zajedno sa ministarstvom ekonomije sprečili to. Iako je nekoliko puta objavljena aukcija ili javni poziv za neka preduzeća, u poslednjem trenutku su one povučene sa privatizacije da albanci nemaju pristup kupovini društvenih preduzeća. Sa ovom metodologijom agencija i ministarstvo ekonomije su uništili ekonomiju ovde”, kaže Beljulji.

On naglašava slučajeve Duvanske Industrije Bujanovac i Bujanovače Banje, gde su se, prema njegovim rečima, pojavili potencijalni kupci albanci, ali agencija za privatizaciju je promenila uslove, odnosno uklonila preduzeće sa procesa privatizacije.

Takođe i Ejup Haziri, predsednik Unije privrednika Preševa, kaže da je ova proces u ovim opštinama propao.

“Ovaj proces je imao veliki broj mana, mnogo grešaka. Neka preduzeća su kupljena, neke su uništene, neke pljačkane, kod nekoliko njih se nešto ulagalo, ali uglavnom je urađena privatizacija koja nije bila tako projektovana. Mi znamo da su ta preduzeća nekada zapošljavale veliki broj radnika, bili su hiljade zaposlenih. Od tog broja je ostao simboličan broj radnika”, kaže Haziri.

Od ovog stanja sa preduzećima u stečaju koje su pljačkane, kako kaže Haziri, najviše su stradali radnici.

“Neka preduzeća su skoro u potpunom stečaju, nekoliko njih su sa tolikim gubicim da ne vredi više ni da se ulaže u njima. Kod nekoliko njih ima privatizacije koje su davali rezultate, ali je žalosno da je određen broj društvenih preduzeća pljačkane, i to kažem sa potpunim ubeđenjem. A od toga su najviše stradali radnici”, kaže on.

Ćenan Fejzulahu, iz Velikog Trnovca, ima 54 godine i ima troje dece. On je radio 13 godina u fabrici za proizvodju gume, plastike i obuće “Gumoplastika” u Bujanovcu. On kaže da ne radi od 1997 godine, kada su mu rekli da je firma u stečaju.

“Radio sam u Gumoplastici 13 godine, zaposlio sam se 1984 godine. Nakon 13 godina rekli su nam da firme ide u stečaj i poslali su nas na biro rada. Biro nas je plaćao po godinama staža, a mene sa 13 godina iskustva su plaćali jednu godinu”, kaže Fejzulahu.

Za “Gumoplastiku”, Neđat Behljulji kaže da je bio gigant ovog regiona sa više od 800 radnika u bajboljim vremenima. On dodaje da je za ovo preduzeće bilo zainteresovanih kupaca iz Italije i Turske, ali je država perfidnom metodologijom sprečila privatizaciju dok je preduzeće dovelo do aktuelnog stanja, sa oko 50 do 100 radnika, zavisno od sezone, koji rade samo u pogonu obuće u selo Klenike.

Ali, i kada su ova preduzeća imale maksimalan broj radnika, broj zaposlenih albanaca bio je mali.

“Mi smo bilo oko 30 albanaca kada sam ja radio u Gumoplastici”, kaže biši radnik ove firme, Ćena Fejzulahu.

On je nakon odlaska iz Gumoplastike izdržavao svoju šestočlanu porodicu fizičkim radom, i obrađivanjem duvana.

I Burhan Ismaili iz Trnovca je jedan od bivših radnika društvenih preduzeća. On je radio tri godine u klanici “Jugokop” iz Bujanovca, koja je u jedno vreme zapošljavala do 200 radnika.

“Pre 90-ih godina sam radio tri godine u Jugokop. Bio je težak ad i plate nisu bile tako dobre, ali život čini svoje. Kasnije je tadašnje rukovodstvo donelo svinjsko meso, aktuelno je bila politika sa Kosovom, i silom su nas doneli u poziciji da biramo, hoćeš ili nećeš ra radiš, ša sam odlučio da se povučem”, kaže Ismaili.

Nakon odlaska sa Jugokopa, Ismaili, otac troje dece, kaže da je bio dve godine na zapadu, a nakon toga je izdržavao sa poteškoćama porodicu, bavljenjem poljoprivredom.

“Ima slučajeva i kada se preduzeće privatizovalo, ali na prvom krugu je kupljeno od biznismena iz unutrašnjosti Srbije”, kaže Neđat Behljulji, dodavši da je “Fabriku građevinskog materijala ‘Integral’ kupio 2005 godine biznismen iz unutrašnjosti Srbije, koji nije imao pojma sa ovim delatnostima. On je kasnije izmenio delatnost i prodao na komade, kako je tržište tražilo”.

“Ovaj proces traži ozbiljnijni i organizovaniji pristup, jer nekretnine imamo ovde, u našem emstu. Kada budemo imali u posedu to, otvarali bi de putevi za strane investicije, jer bi mi nudili stranim  investitorima te nekretnine”, kaže na kraju stručni saradnik Agencije za privatizaciju, Neđat Beljulji.

Sa ovim stanjem društvenih preduzeća i bez stranih investicija,Bujanovac i Preševo spadaju u red najnerazvijenih opština u Srbiji sa velikom stopom nezaposlenosti.

Ostaje da se vidi u budućnosti šta će se raditi za ekonomski razvoj regiona, koji je često obećan kao od lokalnih vlasti, tako i od vladinih predstavnika. /Titulli.com/

VIDEO

 

Mala i srednja preduzeća, dobra šansa za ekonomski oporavak
.
Registration Login
Sign in with social account
or
Remember Me Lost your Password?
Registration Login
Sign in with social account
or
With registration you can comment on post.
Registration Login
Registration